|
|
Disklejmer:
O slengu se mogu pisati kilometri, ali ovdje dajem samo kraće definicije i djelimično redigiran tekst koji je za nikad objavljeni broj Plexusa (pri Narodnom listu, 1999) pisao Goran Bujić. Tekst je pisan razumljivim popularnoznanstvenim stilom i daje informativan uvid u značenje termina ‘slang’ i povijest bavljenja slengom u Hrvata. Predstavlja jedan od prvih inspirativnih pokušaja bavljenja slengom na zadarskom području.
Nešto više o rječniku i slengu
Goran Bujić o zadarskom slengu
Nešto više o rječniku i slengu
Na rječniku sam započeo raditi u proljeće 2000. god. čim mi je zamisao pala na um - bez osobitih leksikografskih ambicija. Nakon više godina bavljenja Internetom na ovaj ili onaj način zasmetalo me je da nemam nekakav svoj homepage... i tako je pomalo krenulo.
Izrazi i fraze prikupljeni su iz vlastitog sjećanja i komunikacije sa sugrađanima, te od nekoliko značajnijih priloga prijatelja kojima se zahvaljujem. Molim vas šaljite riječi na mail. Ne zaboravite navesti svoje podatke kako bi vas u rječniku mogao navesti kao izvor. Hvala na suradnji (zadržavam pravo uređivanja ovog rječnika dok se ne nađe zagriženija osoba).
Za pomoć osobito molim zadarske srednjoškolce, bivše i sadašnje studente jezičnih usmjerenja zadarskog fakulteta jer su kvalificirani da govore o ovome, a i sami su korisnici i proizvođači slenga. Osobito su zanimljivi studenti iz drugih gradova jer oni lakše uočavaju specifične zadarske riječi. Također molim surfere iz drugih gradova da ukažu na primjere poklapanja i razlikovanja značenja pojedinih riječi. Svaki je e-mail doprinos izradi komparativnog rječnika hrvatskih slengova kojeg će se netko nekad već poduhvatiti.
Riječi pokušavam obraditi s obzirom na rasprostranjenost u vremenu i prostoru, a gdje je to moguće, dati i kratku etimologiju. Planiram tako i radne posjete kvartovima.
Rječnik je izdan u elektronskom obliku i stalno se nadopunjuje iako je još uvijek u fazi dobre zajebancije hobby u 'rijetkim trenucima odmora'. Međutim, pomalo raste u obimu i trenutno promišljam(o) kako ga razvijati. Obim riječi neće moći dramatično rasti ali može se poraditi na 'peglanju' definicija, ilustracijama itd. Budući da riječi iz slenga često imaju zanimljive fonetske osobine, 'nas par' je dogovorilo da posnimamo dio izraza iz rječnika, te da zatim zvučne zapise uključimo rječnik. Ovo se počelo realizirati u sprnju 2001. Time će rječnik postati multimedijalniji, a to je i glavni razlog zbog kojeg ga odbijam tiskati na papiru; papir je skup, nespretan, ne trpi multimedijalnost; sleng izrazi prebrzo dolaze i odlaze što izaziva potrebu za beskonačnim dopunama i reizdanjima...
Brojni poznanici pozitivno ocjenjuju rječnik i motive za njegovu izradu. Mnogi se zalete i ponude da će, čim zabilježe, poslati stotine riječi. Međutim, na kraju, dobijem svega po nekoliko i od malog broja ljudi jer je teško hvatati riječi.
Nekoliko je korisnika rječnika čak predložilo da se u rječnik uvrste i krakte gradske pričice, urbane crtice ('urban legends' u stilu 'Znaš kad su Joker i Pare išli u Bregza...?). Uz takve sadržaje, fotografije gradskih motiva (vidi 'Galeriju Zadar+'), grafite i druge sadržaje ovaj bi web mogao prerasti iz rječnika u kompleksniji elektronski dokument o urbanom identitetu Zadra, 'Zadar+'.
urednik
(zadnja izmjena na tekstu 7. sprnja 2001.)
Anićevi rječnici spasili su nas dugogodišnje dominacije Karaklaića i osvježili hrvatsku lingvistiku. Međutim, definicija koju Anić (Rječnik stranih riječi, Novi liber, Zagreb, 1999) daje za sleng nije naročita: ‘govor zatvorenih društvenih krugova što ga razumije samo ta skupina govornika, “niža” govorna varijanta unutar jednog jezika; šatrovački govor, žargon, argo, frajerski govor’. Neka u svrhu definiranja za ovaj Rječnik (barem privremeno) posluži definicija preuzeta iz američkog Webstera (u mom prijevodu):
slang:
- vrlo neformalna upotreba vokabulara i idioma koja je metaforičnija, zaigranija, eliptičnija, življa i kraće upotrebe nego uobičajeni jezik.
- govor ili pisanje za koje je karakteristično korištenje vulgarnog i društveno sablažnjivog vokabulara i izraza (fraza).
- žargon određene grupe, struke i sl.
- poseban vokabular lopova, propalica i sl.
Webster navodi i podatak da je riječ u upotrebi od 1750. god. i da je nejasnog nastanka.
Ako veliki Webster pri definiranju opisuje sleng kao ‘vrlo neformalnu upotrebu vokabulara i idioma koja je metaforičnija, zaigranija, eliptičnija, življa i kraće upotrebe nego uobičajeni jezik, onda je Anićev izraz ‘“niža” govorna varijanta’, unatoč navodnicima, štura kvalifikacija jezičnog bogatstvo govorenog jezika o kojem je, inače, inspirativno govorio u novinskim intervjuima u Feralu i drugdje, osobito kada je uspoređivao srpsko i hrvatsko suvremeno kazalište i film.
Zadar+ je pokušaj da se uhvati baš ta metaforičnija, zaigranija, eliptičnija i življa upotreba jezika neovisno o tome što je često podrijeto izraza u kriminalnom i narkomanskom miljeu; svrha je dokumentaristička: zabilježiti supkulturalno jezično bogatstvo prije nego izrazi i fraze iščeznu iz upotrebe.
Ne iščezavaju svi sleng izrazi - društveno prihvatljiviji biti će usisani u formalni jezik da bi tamo svjedočili o njegovom bogatstvu i fleksibilnosti, a neki će i preći iz jezika u jezik i postati međunarodni termini - no, o tome više pišu povjesničari jezika i njegovi sociolozi.
Bujićev neobjavljeni novinski članak, pisan za 'Plexus' Narodnog lista 1999:
(napominjem da Bujić piše 'slang' dok je meni draža govorna varijanta 'sleng')Kratki rječnik zadarskog slanga
Mnogo je rječnika hrvatskog jezika u posljednjih sto i nešto godina. Akademijin rječnik hrvatskog ili srpskog jezika, Zagreb, 1880. počeo je ono što dovršava Vladimir Anić u različitim izdanjima Rječnika hrvatskog jezika. Za pojmove koje nazivamo slangom važni su i Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika Velimira Brodnjaka, Frazeološki rječnik Josipa Matešića, pa onda i Barbarizmi u hrvatskom jeziku Vatroslava Rožića, te Etimologijski rječnik Petra Skoka. Svi oni, manje ili više, definiraju pojmove slanga i žargona na istovjetan način.
Književni (standardni) i razgovorni rječnik podrazumijeva različite stilove. Oni mogu biti književnoumjetnički, znanstveni (popularnoznanstveni), poslovno-uredski, novinski/publicistički, a sadrže i arhaizme (zastarjele riječi), dijalektizme (kajkavizam, čakavizam…), te žargonizme.
Slang (engl. slang=vrsta govora) je naziv za govore pojedinih skupina, koji samo samo oni razumiju, iako upotrebljavaju poznate riječi, te im pridružuju drugačije, samo članovima grupe poznata značenja. Slang podrazumijeva
- rječnik i izraze kriminalaca, skitnica, njihov tajni govor;
- rječnik i izraze ljudi istog zanimanja;
- razgovorni, kolokvijalni jezik izvan standardne uporabe.
Žargon (od franc. argot) su govori pojedinih užih skupina, a naš je izraz za to - šatrovački govor. Žargon je specifičan, gdjekad i nerazumljiv govor određene društvene skupine. Postoje tako ulični, đački, sportski, vojnički…, a nemaju čvrsti gramatički sustav, te im je najizrazitije obilježje poseban rječnik.
Gotovo svaki veći grad u Hrvatskog ima vlastiti slang, koji je uglavnom govor mladih. Ni Zadar se ne razlikuje u tome, a zadarska je šatra prepoznatljiva utoliko što najčešće riječi lomi u slogovima, koristeći se inverzijom (primjer: umjesto zdravo, ima li što novog? kaže se vozdra, mali ošt vogno?). Osim ovakvog šatrovačkog mnogo je izraza koji su nastali samostalno, spontano, a čestom su uporabom stekli pravo postojanja.
<Bujić daje i nekoliko primjera slang izraza i nekoliko fraza, radi čega članak i nosi naslov ‘Kratki rječnik zadarskog slanga’. Izrazi koje je prikupio Goran Bujić uvršteni u Rječnik zadarskog slenga Zadar+ posebno su označeni (sa ‘zahvaljujem GB’).>
Posebno poglavlje (zadarske) šatre odnosno slanga tvore pojmovi vezani uz narkomanski milje. Kako su ovi pojmovi obrađivani više puta u domaćoj časopisnoj i novinskoj periodici (primjer za to je rječnik splitske narko-scene iz pera sociologa Dražena Lalića u časopisu Godine nove), narko-šatru ostavljamo za neku drugu prigodu, mada valja naglasiti kako je upravo ta scena najbogatija vlastitom žargonskom terminologijom. Razlog tomu, pretpostavljamo, leži u činjenici da je narkomanija ilegalna, pa je zbog okoline valjalo za svaki pojam pronaći odgovarajući zamjenu, koju društvo (roditelji, prijatelji, policija…) ne razumiju.Goran Bujić